Kako sprečiti ubod krpelja?

Krpelji su postali sve otporniji na vremenske (ne)prilike tako da se oni danas mogu naći skoro u svako godišnje doba. Ipak, najviše vole sunce i visoke temperature, pa je pravo vreme za širenje informacija o zaštiti od njihovog uboda.

Krpelji su opasni jer se hrane krvlju životinja i čoveka, te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama.

Gde i kada se krpelji mogu naći u prirodi?

Aktivnost krpelja zavisi od nekoliko faktora – najviše od temperature i vlažnosti vazduha, stoga imaju tzv "sezonsku aktivnost“ – najaktivniji su i najbrojniji u proleće i rano leto, a ima ih i tokom rane jeseni. U zimskom periodu krpelji se susreću ako je zima blaga, bez hladnoće i snega. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, zatim među visokom i gustom travom i u krošnjama drveća.

Kako krpelji dolaze do nas?

Skriveni na granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čoveka. Građom svojih nogu lako se prihvataju za krzno životinja ili na dlačice odeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po telu u potrazi za mestom gde će se učvrstiti. U momentu kad “ugrize” dete (ili odrasle) on ispusti jednu supstancu koja ima ulogu lokalne anestezije, pa NIŠTA ne osetimo! To naravno krpelju odgovara jer tako može da ostane neprimećen i da nastavi da se nesmetano hrani.

Koje bolesti prenose krpelji?

Krpelji su značajni kao prenosioci zaraznih bolesti. U Srbiji se ugrizom krpelja mogu prenieti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gde ima zaraženih krpelja.

Kako sprečiti ubod?

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Iz tog razloga je potrebno:

  • Izbegavati područja nastanjena krpeljima, izbegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odeće na grmlju/travi i ležanje na tlu.
  • Koristiti odgovarajuću obuću i odeću tokom boravka u prirodi - nositi pantalone dugih nogavica , majice/košulje dugih rukava, dokolenice čarape, zatvorenu obuću.
  • Preporučuje se svetla odeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.
  • Primeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - naneti ih na gole i izloženije delove tela. Repelenti se mogu naneti i na odeću (potrebno proveriti u uputstvu za upotrebu način korišćenja i ponovnog nanošenja).
  • Pregledati se tokom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode. Krpelji obično nekoliko sati traže mesto uboda pre uzimanja obroka krvi. Tokom pregledanja tela, posebnu pažnju obratiti na pregibe na telu: iza uha, vrat, pazuh, prepone, pupak i iza kolena.

U slučaju uboda krpelja

Potražiti pomoć u najblizoj ambulanti, domu zdravlja.
Ni u kom slučaju se krpelj na koži ne sme "gušiti" premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čoveka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.
Krpelj se ne sme dirati golim rukama, niti nasilno i nestručno čupati.