Dijabetes

Dijabetes je bolest koju karakteriše previše šećera u krvotoku. Mnoge osobe sa dijabetesom nisu ni svesne da ga imaju. Zato je potrebno da što više saznate o ovoj bolesti kako biste vodili brigu o sebi. Ako se bolje hranite, više vežbate i održavate telesnu težinu u normali, najverovatnije je da ćete voditi zdrav život.

Dijabetes se javlja kada pankreas, žlezda iza stomaka, ne proizvodi dovoljno hormona insulina. Insulin nam je neophodan da nosi šećer iz krvotoka u ćelije organizma. Kada šećer uđe u naše ćelije pretvara se u energiju, koja se odmah koristi ili se skladišti za kasnije. Energija podstiče naše telesne funkcije i oslobađa telo od neželjenih materija. Ovaj proces je još poznat kao metabolizam.

Evo šta se obično dešava tokom metabolizma:
  1. Tokom i odmah posle jela, organizam razlaže hranu na osnovne komponente. Na ovaj način organizam pretvara ugljene hidrate iz hrane u šećer. Glukoza je primarni oblik šećera koja organizmu treba zbog energije.
  2. Posle jela, glukoza se apsorbuje u krvotok.
  3. Porast nivoa šećera u krvi govori pankreasu da stvara insulin, koji dolazi u krvotok. Oko 10 minuta posle jela, insulin je na najvišem nivou.
  4. Insulin pomaže glukozi da uđe u sve ćelije organizma. Glukoza se ili koristi odmah za energiju ili se energija skladišti u jetri i mišićima za buduću upotrebu.
  5. Oko dva do četiri sata nakon jela, organizam se vraća na nizak nivo glukoze u krvi i počinje da koristi uskladištenu glukozu za energiju.
Evo šta se dešava tokom metabolizma, ako osoba ima dijabetes:
  1. Pankreas nije u mogućnosti da proizvede dovoljnu količinu insulina ili se organizam opire delovanju insulina.
  2. Bez dovoljne količine insulina koji prenosi šećer iz krvotoka u ćelije organizma, nivo glukoze u krvi se povećava.
  3. Kako nivo glukoze u krvi raste, glukoza prelazi u urin i tako izlazi iz organizma pre nego što je organizam dobio energiju koja mu je potrebna svakog dana.
  4. Organizam reaguje na  produženu neuravnoteženost šećera, i na kraju, može razviti ozbiljne zdravstvene probleme. Zato je tako važno da se testirate na dijabetes i da počnete sa tretmanom što pre.

Postoje dva tipa dijabetesa: tip 1 i tip 2. Dijabetes tipa 1 je teži oblik što se glukoze tiče. Osobe sa dijabetesom tipa 1 moraju uzimati insulin svaki dana jer njihov organizam stvara jako malo insulina ili ga ne stvara uopšte. Simptomi ovog tipa dijabetesa mogu se pojaviti iznenada. Ovaj oblik oboljenja se često javlja kod dece, mada se može pojaviti i u bilo kom drugom dobu.

Dijabetes tipa 2 je najčešći oblik oboljenja i pogađa 90% - 95% osoba sa dijabetesom. U tipu 2, organizam se opire delovanju insulina, što znači da organizam ne može insulin da koristi na adekvatan način, pa nije u stanju da prenosi šećer u svoje ćelije. Iako organizam stvara nešto malo insulina, ta količina nije dovoljna da bi se izborila protiv otpora organizma. Prekomerna težina i gojaznost je dodatni faktor otpora organizma na insulin.

Osobe sa dijabetesom tipa 2 obično mogu kontrolisati stanje zdravim načinom života, što uključuje vežbanje i zdravu ishranu, a sve ovo vodi normalizovanju telesne mase. Međutim, mnogima ipak trebaju lekovi. Ovi lekovi mogu ili poboljšati proizvodnju insulina u pankreasu ili smanjiti proizvodnju. Neke osobe koje imaju dijabetes tipa 2 ipak moraju uzimati insulin. U dijabetesu tipa 2, sposobnost pankreasa da stvara insulin može se vremenom pogoršati. Zato promena načina života može biti dovoljna ubrzo nakon razvijanja dijabetesa, ali, na kraju, lekovi i čak insulin možda će biti potrebni da bi se nivo šećera držao pod kontrolom. Ako je bolest u ranoj fazi, osobe možda neće osetiti simptome dijabetesa. Ako sumnjate da imate dijabetes, obavezno se obratite lekaru. Simptomi dijabetesa uključuju umor, gubitak težine, zamagljen vid, preterana žeđ i preterano mokrenje.

Najverovatnije ćete dobiti dijabetes ako ste gojazni, imate u porodici osobe sa dijabetesom, ili ste tokom trudnoće imali trudnički dijabetes. Ako  je nešto od ovoga specifično za vas, trebali biste se testirati, što uvek možete uraditi u našoj klinici "Perinatal" ili nekoj drugoj ustanovi. Inače, dijabetes se najviše razvija kod ljudi iznad 45 godina. Znake dijabetesa ne treba ignorisati.

Lekar će nizom testova izmeriti nivo glukoze u krvi i sposbnost organizma da toleriše glukozu. Održavanje nivoa glukoze pod kontrolom je izuzetno važno da bi se sprečile komplikacije dijabetesa. Oba tipa dijabetesa mogu uzrokovati opasne komplikacije, ako se ne drže pod kontrolom. Nekontrolisani dijabetes može dovesti do slepila, srčanih oboljenja i zastoja bubrega. Smanjen dotok krvi u udovima može dovesti do amputacije. Ljudi sa dijabetesom mogu imati reakcije opasne po život na ekstremno niskom ili visokom nivou šećera.

Zbog mogućih ozbiljnih posledica nekontrolisanog dijabetesa, osobe sa ovim oboljenjem moraju lečenju pristupiti ozbiljno i odgovorno. Endokrinolog i internista su lekari koji su specijalizovani za lečenje i upravljanje ovim oboljenjem, samim tim ćete od njih dobiti neophodnu negu i pomoć. Samo uz adekvatnu negu osobe sa dijabetesom mogu voditi normalan život.

Za sva sve nedoumice možete se obratiti našim lekarima. Postavite im pitanje na koje ćete vrlo brzo dobiti sve odgovore.